Klasicizam

Klasicizam -klasièan

iri smisao;uzorno, u i smisao;period beèke klasike

Pretklasicizam 1730.-1770. Beèka klasika 1770.-1820. ( mje anje dva stila) Predstavnici; Joseph Haydn Wolfgang Amadeus Mozart Ludwig van Beethoven (niti jedan nije iz Beèa) -vrlo bogat glazbeni ivot Beèa carski dvor, palaèe -Dvorac Schonbrunn ( èesto izvoðene skladbe) -znaèajke glazbene klasike; 1. homofonija 2. melodija glavno izra ajno sredstvo, pjevna, jednostavna, graðena na simetriènoj osn ovi ( folklorni napjevi) 3. harmonija jasna, slijedi tok tri glavne tonalitetne funkcije ritam raznolik tempo sve se èe æe naznaèuje dinamika gradcija ( crescendo, decrescendo) orkestar temelji su gudaèi ( prve i druge violine,viole, violonèela i kontrabasi) ud araljke(dva timpana) drveni i limeni puhaèi u parovima *klasièna simetrija --> pravilne formalne cijeline; glazbene reèenice i periode perioda dvije glazbene reèenice koje imaju isti poèetak, a razlièiti zavr etak, kadencu Joseph Haydn 1732.-1809. -vrlo nadaren, radi kao sluga u obitelji Esterhazy ( ivi na nj imanjima) -veæinu djela skladao po narud bi -Eisenstadt najvi e vremena provodio u dvorima koja su imala kazali ne i koncertne d vorane Wolfgang Amadeus Mozart 1756.-1791. -èudo glazbene umjetnosti -svirao violinu, èembalo i orgulje -apsolutni sluh + fotografsko pamæenje -u 25 godini dolazi u Beè i postaje jedan od prvih slobodnih glazbenika -u Beèu se eni sa Constanzom Weber -najsvestraniji skladatelj u povijesti glazbenika -napisao vi e od 600 djela (èesto skladao igrajuæi biljar) -omiljena vrsta mu je opera -umire neposredno uoèi 36. roðendana -sahranjen u zajednièkoj sirotinjskoj grobnici Ludwig van Beethoven -posljedni klasièar i prvi romantièar -unatoè postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio proizvoditi zn aèajna remek-djela kroz cijeli ivot, èak i kad je bio potpuno gluh ( pred kraj ivota p otpuno oglu io) -u dvadesetim godinama odlazi u Beè, uèeæi glazbu s Haydnom, ubrzo stjeèe ugled pijanist a virtuoza -9 simfonija -III. simfonija posveæena Napoleonu I. Bonaparteu ( kad je Beethoven saznao da se Napoleon okrunio za francuskog cara, obrisao je prvobitni naziv simfonije ''Sinf onia grande, intitolata Bonaparte'' , te je simfonija poznata pod nazivom Eroica , tj. ''Herojska simfonija, komponirana u slavlje jednog velikog èovjeka'' Predklasicizam -Francois Couperin, zaèetnik novog stila -programna minijatura ; kratka skladba sa zadanom temom ili vanglazbenim sadr ajem

-programstvo i bogatsvo profinjenih ukrasa, znaèajke su francuske glazbe za èembalo -Couperinov rondo je glazbeni oblik u kojem se glavna tema ponavlja najmanje tri puta, a izmeðu nastupa teme nalaze se coupleti ( glavna tema; refrain-rondeau) Beèka klasika sonata glasovik, solo instrument + glasovir simfonija simfonijski orkestar koncert solo instrument + orkestar komorne vrste raznovrsni sastavi glazbala od 2-9 izvoðaèa stavak stavak stavak stavak

; ; ; ;

brzi sonatni oblik polagani trodjelni oblik/tema s varijacijama/sonatni oblik umjereni, plesni slo eni trodjelni oblik brzi rondo/sonatni oblik

Simfonija -najznaèajniji oblik orkestralne glazbe ovog razdoblja Haydn ; 104 simfonije Mozart ; 54 Beethoven ; 9 -Haydn skladao za gospodara, Beethoven kad je bio nadahnut -najdu e Haydnove i Mozartove simfonije traju izmeðu 20 i 40 minuta, a Beethovenova 9. simfonija traje 70 minuta sastoji se najèe æe od 4 stavka; prvi stavak je iv i dramatièan, drugi je lirski, treèi pl sni (menuet/sherzo) i èetvrti razigran, u brzom tempu prvi stavak najèe æe u sonatnom obliku Sonatni oblik -bitematiènost i trodjelnost forme ( najva nije znaèajke) -bitematiènost znaèi da sonatni oblik ima dvije kontrastne teme -kontrast tema je dvostruki; a)sadr ajni kontrast podrazumijeva dvije teme razlièitog karaktera, melodije i ritma b)tonalitetni kontrast podrazumijeva da je prva tema u osnovnom tonalitetu, a dr uga u dominantnom ili paralelnom -obje teme pojavljuju se na razne naèine kroz tri dijela sonatnog oblika; ekspozic ija-provedba-repriza Klasièni rondo -oblik u kojem se tijekom skladbe osnovna tema (A) mora ponoviti najmanje 3 puta , uvijek u osnovnom tonalitetu -klasièni rondo s epizodama najslièniji je Couperinovom rondu -kod tog tipa ronga izmeðu pojava tema (A) nalaze se manji neutralni glazbeni sadr a ji, epizode -u epizodama se najèe æe modulira do bli ih tonaliteta -u klasiènom rondu s tri teme, pored prve (A) i druge (B) teme, javlja se i treæa te ma (C), koja se razlikuje sadr ajem i tonalitetom Komorna glazba beèke klasike -najva nija vrsta je gudaèki kvartet, pisan za dvije violine, violu i violonèelo -obièno se sastoji od 4 stavka; brzio, polagani, menut/scherzo, brzi -ostali uobièajeni sastavi klasiène komorne glazbe su klavirski trio klavir, violina , violonèelo i gudaèki kvintet koji èine 2 violine, 2 viole i violonèelo -Luigi Boccherini, Haydn, Mozart, Beethoven Tema s varijacijama -osnovna glazbena misao tema, ponavlja se u nizu od 3 do 30ak puta, ali uvijek d rugaèije varirana -variraju se melodija, ritam, harmonija, dinamika itd -koristili su je klasièari kao samostalno glazbeno djelo ili kao jedan od stavaka simfonije, sonate ili komorne skladbe

Slo eni trodijelni oblik -menuet, trio, menuet -Menut ; stari francuski ples, trodobne mjere i umjerenog tempa -u menuetu (A) razlikujemo dva kontrastna dijela (a) i (b), iza kojih slijedi po navljanje poèetnog dijela (a) trodijelni oblik : aba -naèelu suprostavljanja sadr aja (a) i (b), pridru uje se i naèelo ponavljanja repriza -nakon menueta slijedi trio (B) -manji sastav orkestra -na kraju trija stoje rijeèi da capo, koja znaèe ; od poèetka izvoðaèi ponovno sviraju me ut, ali ovaj put bez repeticija Koncert -prvi stavak je u sonatnom obliku, s dvije posebnosti; dvostruka ekspozicija i s olistièka kadenca -prvu ekspoziciju svira orkestar, drugu poèinje solist i skupa sa orkestrom izla e d vije glavne teme -solistièka kadenca je dio bez orkestralnepratnje, kojeg pri kraju stavka izvodi s am solist -polagani srednji stavak mo e biti u bilo kojoj poznatoj formi, ali zadnji stavak je obièno brzi rondo